Naučeni smo da govorimo, ali ne i kako da komuniciramo. Ona je vrlo složen konstrukt i sastavni deo svakog polja našeg života. Kompleksnost je lako uočljiva, kao i brojni izazovi, kada pokušavamo da komuniciramo na svesnijem nivou. Izazovi koji se susreću u interakcijama su zahtevni, ali to nas ne bi trebalo obehrabriti da se trudimo... Continue Reading →
NEPRAVDA: Gnev pravednika
Nepravdi je bilo i biće. One ukazuju na kom smo stepenu razvoja kao čovečanstvo i da imamo još mnogo posla. Nepravda udara na našu potrebu za jednakošću. Kao takva, ona je deo životnog iskustva. Međutim, ponekad je teško integrišemo, bolna je i može sa nama dugo da ostane. Ponekad učimo iz iskustava koje nam donose... Continue Reading →
TEORIJA MORALNOG RAZVOJA – Lorens Kolberg
Teorija moralnog razvoja, koju je Kolberg razrađivao tokom celog svog života, oslanja se na prvobitnu teoriju moralnog razvoja, švajcarskog psihologa Žan Pijažea. Ona zagovara da je moralno prosuđivanje neophodan, ali ne dovoljan uslov za etičko ponašanje. Sastoji se od 6 razvojnih faza i svaka faza nosi moralne dileme. Što je viši stepen, pojedinac se adekvatnije... Continue Reading →
EMOCIONALNA PISMENOST: Hroničan stid
Tri najčešća osećanja koja blokiraju slobodan protok energije i narušavaju naše psihološko blagostanje su: osećaj krivice, stida i razne vrste strahova. Većina ljudi je osetila stid tokom života, onda kada su verovali da su uradili nešto pogrešno, budalasto, neprimereno, što je potencijalno narušilo viđenje vlastite ličnosti. Ali, on brzo prolazi, za razliku od hroničnog stida.... Continue Reading →
ODRASLA DECA emocionalno nezrelih roditelja
Dr Lindzi Gibson, iako je klinički psiholog, u ovoj knjizi ne bavi se dijagnozama. Ono što ona želi i čini uspešno, jeste da jednostavnim jezikom, približi odrastanje sa emocionalno nezrelim roditeljima, kako to utiče na stvaranje emocionalne usamljenosti i kako utiče na kasnije stvaranje odnosa. Moje subjektivno mišljenje je da je sve više stručnjaka koji... Continue Reading →
PRIMANJE i DAVANJE: Strah od nemaštine/siromaštva
Iako bismo na prvu, mogli reći da se ovde radi o novcu, on je zapravo samo posledica nije uzrok. Problem ovog straha je primanje. Disbalans između primanja i davanja je kod većine ljudi, a problem se najviše oslikava kroz posao i odnose. Novac je prvenstveno energetski orijentisan. Problem sa primanjem je osećaj stida, postoje pogrešna... Continue Reading →
UMEĆE LJUBAVI: vodič do stvarne ljubavi
Umeće ljubavi Ericha Fromma je knjiga koja nas vodi da dublje propitujemo ljubav koja se kroz njegovo viđenje znatno razlikuje od onoga što danas zovemo ljubavlju. Ona za Froma nije pasivno osećanje, već umetnost koja zahteva znanje, trud i praksu. U knjizi istražuje različite oblike ljubavi, nadilazeći romantičnu ljubav da bi odgovore tražio i kroz... Continue Reading →
BURNOUT: znakovi emocionalne iscrpljenosti
Burnout (sagorevanje, iscrpljenost) je termin koji je prvi sistematičnije obradio američki psiholog, nemačkog porekla Herbert Freudenberger, 70-tih godina prošlog veka, uglavnom mu pridajući pažnju u poslovnom aspektu života. On je na osnovu svojih zapažanja došao do zaključka da će ljudi koji su posvećeni i odgovorni, prvi pokazivati znakove sagorevanja u visoko zahtevnim okruženjima.
MODERNA TRIANGULACIJA: Petar Pan-Vendi-Zvončica
Naše lično nesvesno možemo da osvestimo baveći se sobom, posmatrajući svoja ponašanja, analizirajući misli i uverenja koja nosimo. Međutim, mi nismo samo naše nesvesno, mi u sebi nosimo i familijarno nesvesno. Nosimo svoje porodice i pretke, te ako se ne bavimo porodičnim stablom, mnoge stvari mogu da nam budu nelogične, nerazumne - to je zato... Continue Reading →
EMOCIONALNA PISMENOST: zavist
Za bilo koji vid terapijskog rada emocionalna pismenost je bitna. Sama terapija često služi da bi se osoba emocionalno opismenila i povezala sa svojim emocionalnim unutrašnjim sadržajem. Razumeti emocije, čemu nam služe, znati da imenujemo kako se osećamo u datom trenutku ili u određenom prošlom vremenskom periodu, kako da ih tumačimo i, u konačnici, kako... Continue Reading →