Gaslight je reč koja se danas često ususreće kod psiholoških tema kada se priča o manipulativnim ponašanjima. Srpska reč bi bila sluđivanje. Reč gaslighting originalno je preuzet iz filma iz 1944. pod nazivom „Gaslight“, u kom Ingrid Bergman i Čarls Bojer glume muža i ženu. U ovom filmu žena se bori da sačuva zdrav razum i svoj identitet u braku u kom je muž konstantno ubeđuje da je bolesna i manipuliše njom do te mere da ona misli da je poludela.
Gaslight je tehnika namernog, svesnog sluđivanja druge osobe, kako bi se ostvarila neka korist, i često je koriste psihopatske strukture. Svrha je da se kod druge osobe izazove sumnja u vlastite procene realnosti, sećanje na prošle događaje i u vlastite emocije. Kao i kod svake forme zlostavljanja, i u osnovi gaslighting-a nalazi se potreba za moći i kontrolom, uz prikrivanje stvarnih namera.
Osobe koje se služe ovim vidom manipulacije često događaje iz prošlosti prepričavaju tako da ide njima u korist, a neretko, ako im tako odgovara, poriču da se događaj uopšte desio. Prisutne su rečenice tipa da je druga strana sve umislila, da se dobro ne seća, ili da ih nije dobro razumela, čula, ili nešto nije dobro videla.
Sam početak gaslighting-a može da izazove osećaj krivice kod osobe kojom se manipuliše, jer sumnja u nekog kome bi trebala da veruje (partner, roditelj, prijatelj, saradnik…). Čak se i sama osoba koja manipuliše poziva na poverenje i izaziva osećaj krivice kod druge strane što joj poverenje nije ukazano. Upravo zbog toga sluđivanje i zovemo emocionalnim zlostavljanjem, jer ne samo da se neko poigrava tuđim viđenjem realnosti, nego se to radi preko naših emocija.
Ako pomišljate da neka osoba iz vašeg okruženja koristi gaslight, možete zapisivati događaje i zapisivati ih što preciznije, snimati razgovore, čuvati prepiske. To će vam omogućiti da naknadno proverite i testirate realnost i da očuvate veru u vlastitu percepciju, te povratite svoje samopouzdanje.
Veoma važno je da shvatite da suočavanje osobe koja manipuliše sa njihovim ponašanjem (manipulacijama) neće ih sprečiti da to nastave da rade, niti neće popraviti vaš odnos. Suočavanje manipulatora sa njihovim manipulacijama može da:
- izazove u njima bes koji vodi u eskalaciju
- mogu da okrenu priču, tako što će vas okrivljavati i optuživati, nazivati vas jadnima što uopšte radite tako nešto, pozivati se na neku moralost,
- nazivati vas preosetljivima i tako prebacivati odgovornost na vaša osećanja,
- ili vam reći da preuveličavate problem što je minimiziranje problema i na taj način pravdaju svoje ponašanje.
Satisfakciju koju očekujete da ćete dobiti suočavanjem u 99.9 posto slučajeva izostane. Takođe, ne pecajte se i ne krećite sa objašnjavanjem zašto ste to uradili. Ne postoji pravi način, prave reči, ili čak redosled reči kojim možete da objasnite kako i zašto vas njihovo sluđivanje povređuje. Često ljudi veruju da ako se potrude da im na pravi način objasne da će druga strana konačno shvatiti. Žao mi je – neće. Ne trošite svoje dragoceno vreme, nego se okrenite ka svom oporavku i promišljanju šta ćete dalje sa tim odnosom.
Zato, testiranje realnosti treba da služi isključivo vama kako biste očuvali svoje mentalno zdravlje, mogli objektivno da sagledate svoju realnost, osobu i odnos u kom se nalazite, te da vam to donese trezvenost da se zapitate želite li da nastavite da budete u kontaktu sa nekim ko se poigrava vašim mentalnim blagostanjem. Ili pak, ako nije moguć prekid kontakta iz nekog razloga, kako ćete dalje da nastavite taj odnos, a da zaštitite sebe i svoje zdravlje.
Što se duže ostaje u odnosu u kom su prisutne manipulacije, to se sve više gubi vera u svoje procene, sve prisutnija je sumnja u sebe. Posledice mogu biti dugoročne, te osoba može i nakon prekida kontakta, da se vraća na prošle događaje i ne biva sigurna šta se tačno desilo i kome da veruje (sebi ili drugom).
Jedno od najčešćih pitanja je da li su svesni svog gaslight-a. Gaslighting nije mehanizam odbrane, to je svesno korišćenje manipulativne tehnike. Psihopatske strukture često koriste ovu tehniku svesno i sa jasnim ciljem za sebe.
Ipak, postoji nešto što se zove Konfabulacija. To je nesvesni proces i nastaje kao posledica disocijacije, a liči da osoba laže i manipuliše. Ono što se zapravo dešava jeste da usled disocijacija (mentalno odsustvo iz situacije), osoba ima rupe u sećanju, pa kasnije dodaje sa onim što se iz njene percepcije čini logičnim. Međutim, često mogu da budu vrlo ubedljivi po pitanju svog viđenja, jer oni zaista veruju da su se stvari odigrale onako kako saopštavaju. Dakle, zbog disocijacije kao mehanizma odbrane od realnosti, dolazi posledično do konfabulacije. A kada je na snazi mehanizam odbrane, tada je osoba nesvesna. Takođe, mogu da tvrde da ne sećaju nekih delova ili celih situacija, ne da bi manipulisali, nego se zaista ne sećaju, jer su bili disocirani.
Ljudi koji često koriste fantazije i disocijacije kao odbrabene mehanizme, koriste ih da bi se odbranili od realnosti, jer im je iz nekog razloga bolna i neprihvatljiva i da zaštite svoju verziju viđenja sveta. Bilo da ste izloženi gaslight-u ili nečijoj konfabulaciji ovakve situacije jesu zbunjujuće, umarajuće, ali i zabrinjavajuće. Ukoliko primećujete da se često osećate zbunjeni u nečijem prisustvu, ne zanemarujte svoj osećaj.
Ako vam je jasno da ste u komunikaciji u kojoj neko pokušava da vas sludi, prekinite komunikaciju, ne nastavljajte dalje, izađite iz komunikacijskog polja i ako je moguće fizički se udaljite.
Zato ako na početku nekog novog odnosa vidite da osoba iskrivljuje realnost, događaje, često izostaje validacija vaših emocija ili ste prozvani što iste osećate, imajte na umu da je to znak upozorenja. Ma koliko da vam se osoba dopada, dobro razmislite da li želite da nastavite takav odnos. Ne zavaravajte sebe, nego obratite pažnju da osobu preko puta sagledate što je realnije moguće.
Tekst pisala: Vanja Orlović, MA psiholog
Ukoliko želite da zakažete online psihološko savetovanje, možete mi pisati: vanja4clients@yahoo.com.
Priključite se mojoj Facebook stranici ili Instagram profilu.
Dobro došli.
Leave a comment