Na putu ka sazrevanju, prolazimo razne inicijacije, odnosno pozive da se okrenemo ka sebi i započnemo svesniji život. Te inicijacije često su u vidu problema, kriza i trauma. Patnja nas budi, tada počinjemo da se pitamo i započinjemo potragu za odgovorima. U kom aspektu života i na koji način će se odigravati inicijacija, to je individualno.
Međutim, ponekad događaji mogu da budu izuzetnog intenziteta i da od šoka, prirodni procesi isceljivanja krenu naopako, te se život zaglavi u traumi.
Nerazrešene traume utiču na pojedinca, porodice, društvo, čitav niz generacija. Posledice brojnih trauma su dobro poznate svima nama na ovim prostorima, s njima smo u kontaktu i njihovi smo svedoci svakog dana, bili toga svesni ili ne.
Postoji uverenje da traumu doživljavamo samo onda kada se desi neka katastrofa. Rat, zemljotres, poplava… Ali to nije tačno. Kroz traumu prolazimo kada nam se desi nešto totalno neočekivano, nešto čemu se ni u najluđem snu nismo nadali, nešto što naš svet uzdrma iz temelja. Kada se mnoge stvari u koje smo iz dubine duše verovali, ispostave kao netačne i traže prekrajanje. Da li je to izdaja od strane bliske osobe (relaciona trauma), za koju smo verovali da to nikada ne bi uradila. Ili, ratni užasi.
Piter Levin, autor knjige Buđenje tigra u kojoj se bavi traumom i isceljenjem, kaže: “Trauma je životna činjenica. Međutim, ona ne mora da bude doživotna robija. Ne samo da se može isceliti već, uz odgovarajuće smernice i podršku, može biti transformativna. Trauma ima potencijal da bude jedna od najznačajnijih sila za psihološko, socijalno i duhovno buđenje i napredovanje. Iako trauma može biti pravi pakao, razrešena trauma je dar sa neba – put heroja koji pripada svakom od nas.”
Takođe, Levin se osvrće i na zvaničnu psihološku definiciju traume koja glasi da je “trauma uzrokovana stresnom pojavom koja je izvan opsega uobičajenog ljudskog iskustva i koja bi bila izrazito uznemirujuća za svakoga. Ta neobična iskustva su: ozbiljna pretnja po život ili fizički integritet; ozbiljnu pretnju ili povredu nečije dece, supružnika ili druguh bliskih rođaka ili prijatelja; iznenadno rušenje nečijeg doma ili zajednice; prisurnost u trenutku kada neka druga osoba doživi povredu ili je ubijena u nesreći ili usled fizičkog nasilja.”
Levin dodaje da je definicija korisna kao polazna tačka, ali da može biti obmanjujuća jer “ko može da kaže šta je izvan opsega uobičajenog ljudskog iskustva?” Traumu mogu da izazovu i nesreće, padovi, bolesti, invanzivne medicinske intervencije, stomatološki zahvati, operacije koje telo nesvesno doživljava kao preteće.”
Priča o traumi je vrlo kompleksna i traži individualni pristup. Ona je i lična i kolektivna, na nivou uma i tela. Da bismo razumeli i sebe i druge u ovom prostoru, potrebna je saosećajnost ka doživljaju proživljenog iskustva.
Niko nije imun na PTSP. A šta će kome biti okidač, i da li će do njega doći, zavisi od mnogo faktora. Ipak, kada se PTSP dogodi, jedan od važnijih faktora oporavka je podrška. Iskrena podrška, saosećanje i/ili empatija su oslonac čoveku koji je iznenada izgubio tlo pod nogama. Kada mu se čini da iz lavirinta ne postoji izlaz. Kada je bilo kakav unutrašnji mir luksuz. PTSP je težak i bolan. Ali, izlaz postoji. Neretko sam susretala ljude koji su vratili nadu u svoj život. Prekrojili su svoja uverenja i iznova sagradili poverenje u sebe i svet oko sebe. Osnažili se i odvažili da nastave dalje, sada, sa nekim drugačijim pogledom na svet.
Neki uopšteni simptomi su:
- ponavljajući i intenzivni flashback-ovi (nametajuće slike)
- ponavljajući i košmarni snovi,
- poteškoće sa spavanjem (uspavljivanjem, buđenje tokom noći)
- hipervigilnost (pojačana budnost i reagovanje na okolinu)
- izbegavanje situacija ili ljudi koji podsećaju na traumu
- iznenadne emocionalne reakcije i panični napadi
- problemi sa koncentracijom i pamćenjem
- osećaj krivice, stida, besa, nagli gubitak interesa za aktivnosti
- povećana iritabilnost i agresivnost
Simptomi ozbiljno remete svakodnevno funkcionisanje, tako da ukoliko se pronalazite u ovom članku, ne ustručavajte se da tražite pomoć. Imajte na umu da postoji izlaz iako vam možda sada tako ne izgleda.
Tekst pisala: Vanja Orlović, MA psiholog
Ukoliko želite da zakažete online psihološko savetovanje, možete mi pisati: vanja4clients@yahoo.com.
Priključite se mojoj Facebook stranici ili Instagram profilu.
Dobro došli.
Leave a comment