Najvažniji rad kojim se bavimo tokom života je onaj unutar nas. Spoljašnja dešavanja su prilike da vidimo svoju unutrašnjost kroz njih. Posmatranje svog odnosa sa onim spolja, ulazeći u analizu interakcije, mi uočavamo obrazce, svoje okidače, nedostatak određenih kompetencija i veština, ali, naravno i svojih darova, talenata, šta je to što možemo drugima da damo. Ispod svega toga je priča o našem emotivnom odgovoru na svet oko nas. Sama misao je neutralna. Ona postaje način na koji posmatramo svet, onda kada se upari sa emocijom. Kada opsesivno razmišljamo, a ne nalazimo rešenje, ono što nedostaje jeste pogled u emotivno polje. Ispod opsesije krije se osećanje koje se ne prepoznaje. A ono opet ukazuje šta nam je zapravo potrebno, odnosno šta nam je činiti.
Daning – Kruger efekat
Ovaj psihološki fenomen su otkrili i definisali socijalni psiholozi po kojima je dobio naziv. Podrazumeva da pojedinci sa manjkom znanja i veština imaju nerealnu pozitivnu sliku o sopstvenim sposobnostima u odnosu na sposobnost drugih ljudi. Oblik je kognitivne pristrasnosti i nosi drugo ime „dvostruko prokletstvo“ jer pojedinci ne samo da nemaju sposobnosti za obavljanje nekog... Continue Reading →
MEĐULJUDSKI ODNOSI: zašto ne dobijamo ono što nam je potrebno?
Naučeni smo da govorimo, ali ne i kako da komuniciramo. Ona je vrlo složen konstrukt i sastavni deo svakog polja našeg života. Kompleksnost je lako uočljiva, kao i brojni izazovi, kada pokušavamo da komuniciramo na svesnijem nivou. Izazovi koji se susreću u interakcijama su zahtevni, ali to nas ne bi trebalo obehrabriti da se trudimo... Continue Reading →
EMOCIONALNA PISMENOST: Hroničan stid
Tri najčešća osećanja koja blokiraju slobodan protok energije i narušavaju naše psihološko blagostanje su: osećaj krivice, stida i razne vrste strahova. Većina ljudi je osetila stid tokom života, onda kada su verovali da su uradili nešto pogrešno, budalasto, neprimereno, što je potencijalno narušilo viđenje vlastite ličnosti. Ali, on brzo prolazi, za razliku od hroničnog stida.... Continue Reading →
Značaj porodice u psihologiji
Nema savršenog roditelja. Niti je poenta u tome. Čim smo se roditi na planeti Zemlji, tu smo da bismo učili. Disfunkcionalnost u porodicama je više pravilo nego izuzetak, s tim da i same disfunkcionalnosti posmatramo na kontinuumu. Neke porodice su bliže ili dalje od pružanja zdravije atmosfere za optimalan rast i razvoj ljudskog bića. Povrede... Continue Reading →
SAMODISCIPLINA: praktične smernice
Odrastanje u haotičnim atmosferama, bez jasne strukture dana i redovne discipline osnovnih aktivnosti, ljudi usvajaju kampanjski način života. Takav način jeste održiv, ali telo i nervni sistem koji su tako izloženi dodatnom stresu i pritisku, trpe. Što je više obaveza, to postaje sve manje moguće da se kampanjski odrađuju obaveze. Osoba je izložena sve većem... Continue Reading →
Slot machine sindrom
Slot machine sindrom je kada nastavljamo da ulažemo u odnos u koji smo već mnogo dali. U želji da prethodni trud, vreme i energija ne ispadnu uzalud i ne propadnu, nastavlja se sa ulaganjem. Kockarski se veruje da će se povratiti ono što je uloženo. Često je prisutan u nezdravim, toksičnim relacijama. Postoje ljudi koji... Continue Reading →
ZDRAVE GRANICE: zašto ih je teško postaviti
Priča o granicama često se odnosi na distancu, odbranu, zaštitu, poštovanje ličnog prostora/integriteta, naše autonomije i zauzimanja za sebe. Stoga, uključuje kako da naučimo da odbijemo, kažemo Ne, onom što ne nalazimo da je dobro po nas. Granice mogu biti spoljašnje, ka drugim ljudima, ali i unutrašnje, kada smo sami sebi zdrav autoritet i biramo... Continue Reading →