Pretnje o napuštanju odnosa

Ljudi su skloni da stvari često postavljaju crno belo. Neretko ljude delimo na dobre i loše, a to je vrlo opasno. Ne postoji duša od čoveka, dobrica i na ranu da ga staviš. Postoji čovek koji ima razvijen neki svoj sistem vrednosti kojim se vodi i usmerava. Ako je taj sistem skrojen od želje da se ide ka dobrom, onda takav čovek teži da postane dobar, kao i obrnuto. Ali, nema bezgrešnih, nema čoveka koji nije izrekao neistinu i ponekad iskoristio neki manipulativni manevar. Što je čovek svesniji sebe i vodi se principima koji su za njegovo dobro i dobro drugih, on će težiti da se koriguje i odupire porivu da govori neistinu ili koristi druge isključivo za svoje dobro. Svi imamo Senku, pitanje je koliko želimo da je vidimo, koliko se sagledavamo.

Kada pričamo o manipulaciji, postoje razni načini kako se može manipulisati. Možemo putem uskraćivanja relevantnih informacija, ubeđivanjem drugog da njegovo viđenje realnosti nije ispravno (gaslighting), stavljanje sebe u poziciju žrtve i prikrivanje svojih snaga kako bi drugi radili za nas, korišćenje posramljivanja, prebacivanje odgovornosti i izazivanje osećaja krivice, besni ispadi koji vode drugu stranu u poziciju da ubuduće hoda kao na iglama. Psihološke i emotivne manipulacije ostavljaju ozbiljne posledice, neretko se javlja (kompleksni) postraumatski stresni poremećaj, razne psihosomatske reakcije i drugo.

Jedna dosta česta manipulacija je pretnja o napuštanju. Često ih viđam u partnerskim odnosima, gde jedna strana u želji da pokrene drugu stranu na promenu, preti napuštanjem odnosa (razvodom, raskidom). Druga strana, iz straha da ne bude ostavljena, jer u početku veruje da su namere ozbiljne, povlači se i podleže zahtevu druge strane. Posle izvesnog vremena, ovo postaje uobičajena igra, gde uglavnom dominantniji partner preti napuštanjem, a druga strana odustaje od svojih zahteva, potreba, želja.

Nije tako retko, da partner kojem se preti, suštinski i ima nerazrešen, ponekad i nesvestan strah od napuštanja, što ovu psihološku igru čini dodatno psihološki i emotivno razarajuće.

Partneri koji prete, izgovore nalaze u želji da njihov partner postane aktivniji, uključeniji, produktivniji, da se više zalažu za njihove svakodnevne obaveze, odnos/brak, decu. Zapravo žele da ih promene onako kako to njima odgovara. Ponekad ovo može biti znak da je kod osobe prisutan strah od bliskosti, jer zahteve koje stavlja pred partnera nekada zaista mogu da zvuče nadljudski. S druge strane, ovo je i način da se ima moć u odnosu.

Druga strana vremenom postaje umorna stalnim pretnjama, odnosno shvata da od toga nema ništa, što dovodi do još većeg udaljavanja i hladnoće u odnosu, podležu pasivno – agresivnom ponašanju, zaboravljaju, daju do znanja da ne slušaju, ponekad imaju i besne ispade iz vlastite nemoći. Ali, ono što je možda najdominantnije je da ih vodi u preziranje partnera.

Kada do toga dođe, razvod/raskid zaista nije daleko, ali ono što je već prisutno je emotivna udaljenosti i vrlo nekonstruktivna komunikacija.

Neki parovi se tek u ovoj fazi odlučuju za partnersko savetovanje. Mada ovde je važno i individualno savetovanje, jer često su to lične nerazrešene povrede koje se sada oslikavaju i u braku i prete da ih razdvoje. Koji je krajnji ishod – zavisi od para do para.

Nažalost, postoje roditelji koji prete svojoj deci napuštanjem, što ostavlja ozbiljne posledice. Iako će većina roditelja reći da je to izrečeno u afektu i da zapravo ne misle tako, šteta nije ništa manja. Za dete je to dovoljan razlog da poveruje da objekat ljubavi može da ga napusti, da nije vredno ljubavi ako ne udovoljava zahtevima i td.

A onda kroz partnerske odnose ponovo u krug…


Tekst pisala: Vanja Orlović, MA psiholog

Zakazivanje online psihološkog savetovanja na: vanja4clients@yahoo.com.

Za praćenje mojih autorskih postova, priključite se mojoj Facebook stranici ili Instagram profilu.

Dobro došli.

Leave a Reply

Powered by WordPress.com.

Up ↑

Discover more from Psiholog Vanja Orlović • Psihološko savetovanje

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading