Stokholmski sindrom

Švedski psihijatar i kriminolog Nils Beerot prvi je stručnjak koji je upotrebio ovaj naziv, nakon jedne neuspešne pljačke banke u Stokholmu, koja se dogodila 1973. godine. Nekoliko osoba držane su kao taoci 6 dana. Posle njihovog oslobađanja, stručnjaci su primetili ponašanje koje nije bilo uobičajeno. Žene su odbile da svedoče protiv osoba koje su ih otele i držale... Continue Reading →

Slot machine sindrom

Slot machine sindrom je kada nastavljamo da ulažemo u odnos u koji smo već mnogo dali. U želji da prethodni trud, vreme i energija ne ispadnu uzalud i ne propadnu, nastavlja se sa ulaganjem. Kockarski se veruje da će se povratiti ono što je uloženo. Često je prisutan u nezdravim, toksičnim relacijama. Postoje ljudi koji... Continue Reading →

STVARNA EMPATIJA: slušanje celim bićem

Ovom svetu ne manjka ljudi sa kapacitetom za empatiju, ali manjka razumevanje ove sposobnosti i kada je ona autentična, a kada kreće da se zloupotrebljava, ili kada projektujemo svoje emocije i osećanja na tuđe iskustvo. Kako bismo je dalje razvijali, prvo moramo da shvatimo šta ona jeste, a šta nije. Mi ne možemo da prođemo... Continue Reading →

Triangulacija

Triangulacija je, u psihološkom smislu, termin koji govori o uvođenju treće osobe u jedan odnos. Triangulacija se može pojaviti u bilo kom odnosu partnerskom, prijateljskom, između roditelja i dece, među kolegama. Ona je obrasac ponašanja, a za cilj ima da se odnos vrati na poznatu dinamiku. Kada imamo dve jedinke koje nisu dovoljno emotivno i... Continue Reading →

Samodovoljnost (autonomija) i bliskost

Druge volimo zbog onoga što jesu, a ne zbog onoga šta mogu da učine za nas, niti mi za njih. Prvo je ljubav, drugo je narcizam. Iz ovakve postavke, zdrava samodovoljnost je značajna kako bi se drugi mogao posmatrati kroz biće, a ne kroz korist. Čovek nije suštinski samodovoljan, svima nam trebaju drugi za razmenu,... Continue Reading →

(Ne)stabilni odnosi

Ljudi koji su odrastali u haotičnim okruženjima, s jedne strane, često na seansi kažu kako jedino što žele jeste mir, a s druge strane ipak završe u odnosima koji su nestabilni, nepredvidivi, adrenalinski obojeni. Svaki ratnik jednom poželi mir, ali često u miru ne zna kud bi sa sobom. Stabilni, previdi odnosi, osobe koje su... Continue Reading →

Naučena bespomoćnost

Naučena bespomoćnost je ukratko uverenost osobe da akcije koje preduzima neće je dovesti do željenih rezultata i ciljeva. Svaki naredni neuspeh tumači kao potvrdu svoje generalne neuspešnosti. Nadalje, sam osećaj bespomoćnosti vodi u odlaganje ili izbegavanje, te osoba sve manje preuzima odgovornost i počinje da veruje kako spoljašnji faktori utiču na njen život, a da... Continue Reading →

Sindrom sagorevanja (Burnout)

Burnout (sagorevanje, iscrpljenost) je termin koji je prvi sistematičnije obradio američki psiholog, nemačkog porekla Herbert Freudenberger, 70-tih godina prošlog veka. On je na osnovu svojih zapažanja došao do zaključka da će ljudi koji su posvećeni i odgovorni, prvi pokazivati znakove sagorevanja u visoko zahtevnim okruženjima. Mogli bismo reći, da ljudi koji poseduju odgovornost i posvećenost... Continue Reading →

TRAUMA BONDING: Šta je vezivanje kroz traumu?

Vezivanje kroz traumu odnosi se na emocionalnu povezanost sa nekim ko unosi negativne obrasce u odnos kao što su nedoslednost, devaluacija, dehumanizuju, unose nemir i haos. Kada ljudi izjednačavaju ljubav sa patnjom, traumom, zlostavljanjem i haosom možemo da pričamo o traumi. Povezivanje kroz traumu je način povezivanja koji je najčešće utemeljen u detinjstvu. Odnosi sa značajnim odraslima su uključivali nestabilnost, haotičnost, cikluse ljubavi i mržnje, odbacivanja. To ih je dalje vodilo da preuzmu nesigurne stilove vezivanja.

Powered by WordPress.com.

Up ↑