LJUBAV: Istina, a ne zasluga

Sve disfunkcionalne porodice imaju jedno zajedničko uslovljenu ljubav. Kontrola, vezanost, krivica, žrtva često se zamenjuju rečju Ljubav, ali ona to nije. U svom zdravom i istinskom obliku nije konfuzna, a ni bolna. Ona je: Prisutna – ne beži kada postane teško Neuslovljena – ne traži da se menjamo da bi bili voljeni Priznajuća – drugi... Continue Reading →

ODNOSI: dijabolično (ne)poverenje

Ne više tako često, ali i dalje se susretnem sa pitanjem: “Zar svi naši problemi vuku korene iz detinjstva?” Pa manje više da, ali ne samo problemi, nego i razne privilegije, talenti, veštine, koješta drugo što nas je oblikovalo. Uostalom, iz nekih ranih povreda, pa i trauma ljudi odaberu kasnije profesije, požele dublje da razumeju... Continue Reading →

OBRAZAC: zdravo za gotovo

Mi živimo neke svoje priče, stvaramo narative na osnovu iskustva. Oni su skup naših obrazaca. Neki obrasci mogu da budu pozitivni po nas, neki nam ne idu u korist razvoja. Postoje priče čiji naslov bi mogao da bude „Drugi me uzimaju zdravo za gotovo.“ Kako skrojimo ovu priču? Šta to radimo, pa doprinosimo da se... Continue Reading →

IZMEĐU DOBRA I ZLA: put samospoznaje

Povremeno sam od nekih ljudi znala da čujem kako su povređeni životom, jer iako su radili sve kako su učeni i bili dobri, život nije ispao onako kako su mislili. Sa psihološkog aspekta gledano, nije retkost vaspitanje u kojem je roditelj bespogovorni autoritet koji zahteva povinovanje, a dete treba da bude pažljivi učenik i sledbenik... Continue Reading →

USPEH: šta zaista znači biti uspešan?

Uspeh je subjektivan pojam koji označava postizanje ciljeva koji su pojedincu važni. Možemo da ih posmatramo kroz razne aspekte života – lični, emotivni, duhovni, materijalni i dr. Kao i sveopšte zadovoljstvo subjektivnom procenom zadovoljstva svojom trenutnom životnom situacijom. Ono što nas vodi tokom procene su unutrašnji osećaj zadovoljstva, osećaj ispunjenosti i sklada. Na uspeh možemo... Continue Reading →

POTISKIVANJE: kako da ga primetimo

Mehanizme odbrane imamo svi, jer su sastavni deo našeg psihološkog funkcionisanja. Prvi ih je opisao Sigmund Frojd 1874. godine identifikujući ih kao strategije koje upotrebljavamo da bismo se zaštitili od neprijatnosti, anksioznosti i bola. Naš um razvija mehanizme odbrane kako bi se lakše nosio sa preprekama i problemima na koje nailazimo u životu kao jedinke... Continue Reading →

RAD NA SENCI: šta je to?

Rad na senci je proces suočavanja s nesvesnim delovima sebe, često poznatim kao "Senka". Ovi delovi naše psihe obuhvataju aspekte ličnosti koje smo potisnuli ili odbacili, jer ih smatramo neprihvatljivima, neuglednima ili mračnima. Karl Jung, švajcarski psiholog, popularizovao je koncept Senke, verujući da integracija tih skrivenih delova može doprineti našem osećaju veće celovitosti i ličnog... Continue Reading →

Website Powered by WordPress.com.

Up ↑