Uverenje da svaki čovek ima kapacitet za promenu, često održava mnoge nezdrave odnose. To što neko eventualno ima (a možda i nema) kapacitet za određenu promenu, ne znači da će ga iskoristiti. Ili, to što jedna strana vidi potencijal, ne znači da će druga taj svoj potencijal da sagleda i koristi. A ponekad, ljudski je,... Continue Reading →
Anksioznost i druge emocije
Zagovaranje da je strah loša emocija je opasno, a i pomalo smešno. On je čovekov saveznik na nivou preživljavanja i samozaštite. Upozorava ga na opasnost. Evolutivno emocija bez koje ne bismo opstali. Ali, ako nam se strah brani, ili nam se prekraja, kao i ako smo dugo bili u preživljavanju, gde je strah postao norma,... Continue Reading →
PRAVDANJE kao strategija preživljavanja
Ono što mi psiholozi često ističemo jeste da je jedno razumeti, a drugo pravdati, a rad sa traumama podrazumeva upravo slušanje niza opravdanja koja je osoba tokom vremena našla za svoje zlostavljače ili za nasilje i traume koje su preživeli ili preživljavaju. Generalno, ljudima je teško da razumeju kako neko može da nalazi izgovore za... Continue Reading →
ZDRAVE GRANICE: zašto ih je teško postaviti
Priča o granicama često se odnosi na distancu, odbranu, zaštitu, poštovanje ličnog prostora/integriteta, naše autonomije i zauzimanja za sebe. Stoga, uključuje kako da naučimo da odbijemo, kažemo Ne, onom što ne nalazimo da je dobro po nas. Granice mogu biti spoljašnje, ka drugim ljudima, ali i unutrašnje, kada smo sami sebi zdrav autoritet i biramo... Continue Reading →
Šta je gaslighting (sluđivanje)?
Gaslight je reč koja se danas često ususreće kod psiholoških tema kada se priča o manipulativnim ponašanjima. Srpska reč bi bila sluđivanje. Reč gaslighting originalno je preuzet iz filma iz 1944. pod nazivom „Gaslight“, u kom Ingrid Bergman i Čarls Bojer glume muža i ženu. U ovom filmu žena se bori da sačuva zdrav razum... Continue Reading →
TEŠKI LJUDI: kako razgovarati sa njima
Međuljudski odnosi nose sa sobom izvestan stepen kompleksnosti. Svaka osoba ima svoj pogled na svet koji unosi u odnos, ponekad su dosta različiti i usklađivanje raznih suprotnosti može da bude poveći izazov. Međutim, neki odnosi su više od izazova. Zapravo, mogu da budu izvor naše svakodnevne frustracije i iscrpljivanja energije. Sigurno ste čuli ili i... Continue Reading →
Mentalno zdravlje: Hodanje – od tehnike do potrebe
Čovek je stvoren tako da bi se kretao. Kretanje nije samo stvar mobilnosti, nego i naše zdravlje zavisi od toga. Naša priroda je u kretanju. Kako stvari stoje sve više i više okrećemo se online poslovima, što vodi u sve češći sedeći položaj. Sve više je opcija i stvari na klik od nas. Ne moramo... Continue Reading →
PROKRASTINACIJA: odlaganje obaveza
Svakom čoveku poznata je prokrastinacija. Svi smo bili u situaciji da nešto namerno odlažemo iako postoje uslovi da realizujemo ili završimo, ipak, izbegavamo da to činimo. Problem sa odlaganjem obaveza nastaje kada ono biva hronično. Ljudi su uglavnom svesni svoje prokrastinacije, jer ih muči, vodi u anksioznost, samooptuživanje, osećaj krivice, stalno im „visi nad glavom“... Continue Reading →
MENTALNA HIGIJENA: Nezdrava (toksična) pozitivnost
Nezdrava pozitivnost je preterana i neefektivna generalizacija sreće i pozitivnog stava prema životu, što vodi u poricanje, minimiziranje i neprihvatanje emocionalnih iskustava kroz koje prolazimo tokom svog života. Sva neprijatna i/ili traumatična iskustva se poriču, zataškavaju kako u odnosu prema svojim vlastitim, tako i prema iskustvima drugih ljudi. Zapravo, nezdravu pozitivnost možemo da posmatramo kao... Continue Reading →
SPASAVANJE RODITELJA: dete u ulozi odraslog
Uloga deteta nije da spasava svoje roditelje, niti da nadoknađuje njihove emocionalne limite, ili rešava odrasle probleme. Ponajmanje da im glumi terapeuta. Takva deca se nose sa teretima koja im ne pripadaju, ulaze prerano u svet odraslih. Kada porastu, u odraslom dobu očekuju od sebe da uvek budu spremni da se nose sa svim životnim... Continue Reading →