GRANICE: Ključ za emocionalnu sigurnost

Balansirana osoba razmišlja o svojim i tuđim potrebama. Centrirana je u svom biću i u svojoj istini. U stanju je da drži unutar sebe dobre namere i ka sebi i ka drugome. No, konstantno biti dobro balansiran je ideal, stoga predstavlja samo smer. Ali, ako se ovo postiže većinu vremena, može se reći da postoji emocionalna otvorenost, stabilnost i zrelost. Ipak, često osciliramo i krećemo se po kontinuumu. Nekad smo dobro balansirani, nekad nam to manje polazi za rukom. Ponekad odemo previše u sebe, insistiramo na svojim potrebama, ili smo okrenuti ka drugima, a na sebe zaboravimo.

SNOVI: Sanovnik ne pruža kvalitetno bavljenje snovima

Sanovnici se ne koriste u ozbiljnom, psihološkom tumačenju snova zato što njihov pristup nema dodirnih tačaka sa načinom na koji psiha stvarno funkcioniše. Sanovnici pretpostavljaju da isti simbol znači isto za sve. Na primer, sanovniku simbol zmije znači neprijatelj, voda znači suze, itd. Ali, u stvarnosti nekome je zmija trauma, nekome je duhovni simbol, nekome je možda kućni ljubimac.

NETOLERANCIJA RIVALITETA: Mačo muškarci i Fatalne žene

Tolerancija na frustraciju je jedna od razvojnih faza u kojoj se učimo da podnosimo životna osujećenja želja i potreba, učimo se strpljenu, da tolerišemo, podnosimo, da ne stavljamo zahteve na druge i sebe. Koliko uspešno se ova faza prošla, pokazaće najbolje kasnije životne situacije i kako se osoba nosi sa izvesnim izazovima sa drugim ljudima, u poslu, u ophođenju prema sebi i drugim ljudima. Postoje ljudi koji teže podnose rivalitet i plaše se degradiranja sopstvene “muškosti” ili “ženskosti”. Raskidi i razvodi, generalno prekidi odnosa, za njih predstavljaju velike okidače. Ostavljanje za njih dolazi iz mesta polne sujete. Vrlo često se rukovode rečenicom “Moj/a ili ničiji/a.”

Potreba za utehom (umirivanjem)

Ljudi imaju duboku i prirodnu potrebu da budu utešeni. To je deo našeg biološkog i psihološkog ustrojstva. Kad pogledamo razvoj čoveka, od samog rođenja beba instinktivno traži kontakt kroz dodir, glas i prisustvo majke ili staratelja.

TERAPIJA: upoznavanje sebe

Najvažniji rad kojim se bavimo tokom života je onaj unutar nas. Spoljašnja dešavanja su prilike da vidimo svoju unutrašnjost kroz njih. Posmatranje svog odnosa sa onim spolja, ulazeći u analizu interakcije, mi uočavamo obrazce, svoje okidače, nedostatak određenih kompetencija i veština, ali, naravno i svojih darova, talenata, šta je to što možemo drugima da damo. Ispod svega toga je priča o našem emotivnom odgovoru na svet oko nas. Sama misao je neutralna. Ona postaje način na koji posmatramo svet, onda kada se upari sa emocijom. Kada opsesivno razmišljamo, a ne nalazimo rešenje, ono što nedostaje jeste pogled u emotivno polje. Ispod opsesije krije se osećanje koje se ne prepoznaje. A ono opet ukazuje šta nam je zapravo potrebno, odnosno šta nam je činiti.

SNOVI: Seks u snovima

Snovi u kojima se pojavljuje seks mogu imati mnogo značenja i ne uvek doslovnih, i najčešće nisu o spoljnim odnosima, već o unutrašnjim procesima. Seksualni čin u snu često simbolizuje sjedinjenje suprotstavljenih delova ličnosti, integraciju nesvesnog i svesnog, muškog i ženskog principa (Anima i Animus), ili proces individuacije. San može putem seksualnog čina da prikazuje... Continue Reading →

BALANS: kako uskladiti um i srce

Često se nađemo zarobljeni u mislima kroz analizu, planove, sumnje, unutrašnje dijaloge. Toliko vremena provodimo „u glavi“ da ponekad i ne primetimo koliko smo daleko od svog srca. Ipak, ta udaljenost nije slučajna. Zašto su neki ljudi više u glavi nego u srcu? Um često postaje sklonište. Kada su rana iskustva bila zbunjujuća, preplavljujuća ili... Continue Reading →

ODNOSI: dijabolično (ne)poverenje

Ne više tako često, ali i dalje se susretnem sa pitanjem: “Zar svi naši problemi vuku korene iz detinjstva?” Pa manje više da, ali ne samo problemi, nego i razne privilegije, talenti, veštine, koješta drugo što nas je oblikovalo. Uostalom, iz nekih ranih povreda, pa i trauma ljudi odaberu kasnije profesije, požele dublje da razumeju... Continue Reading →

KONZUMERIZAM: zavisnost modernog doba

Kako osetiti punoću života ako se ne suočimo sa bolnom usamljenošću, odvojenošću i prazninom – crnim rupama našeg (ne)postojanja. Tek „prolaskom“ kroz nju bivamo preobraženi, ili tek kad je demisifikujemo i integrišemo kao potrebni deo na putu celovitosti, i njihovog neprekidnog smenjivanja. Poput prirode koja ima svoje periode jalovosti, suše, da bi potom, usledilo buđenje,... Continue Reading →

ISTRAŽIVANJE PORODIČNIH ODNOSA: Roman ‘Da li je majka mrtva’ Vigdis Hjorth

Roman Da li je majka mrtva, norveške autorke Vigdis Hjorth, bavi se kompleksnim temama porodičnih odnosa, a akcenat je na odnosu Johane i njene majke. Johana je umetnica, koja se, nakon godina odsustva, vraća u Norvešku kako bi prisustvovala izložbi svojih dela. Ona ne priča sa majkom i sestrom i nije bila na očevoj sahrani. Ona je odbačena, jer je odluča da prekine mladalački brak, ode za drugog muškarca, odseli se u Ameriku i tamo bavi svojom umetnošću. Ona nije brinula kako će se to odraziti na porodičnu sliku, nije marila

Website Powered by WordPress.com.

Up ↑