Sanovnici se ne koriste u ozbiljnom, psihološkom tumačenju snova zato što njihov pristup nema dodirnih tačaka sa načinom na koji psiha stvarno funkcioniše. Sanovnici pretpostavljaju da isti simbol znači isto za sve. Na primer, sanovniku simbol zmije znači neprijatelj, voda znači suze, itd. Ali, u stvarnosti nekome je zmija trauma, nekome je duhovni simbol, nekome je možda kućni ljubimac.
TERAPIJA: upoznavanje sebe
Najvažniji rad kojim se bavimo tokom života je onaj unutar nas. Spoljašnja dešavanja su prilike da vidimo svoju unutrašnjost kroz njih. Posmatranje svog odnosa sa onim spolja, ulazeći u analizu interakcije, mi uočavamo obrazce, svoje okidače, nedostatak određenih kompetencija i veština, ali, naravno i svojih darova, talenata, šta je to što možemo drugima da damo. Ispod svega toga je priča o našem emotivnom odgovoru na svet oko nas. Sama misao je neutralna. Ona postaje način na koji posmatramo svet, onda kada se upari sa emocijom. Kada opsesivno razmišljamo, a ne nalazimo rešenje, ono što nedostaje jeste pogled u emotivno polje. Ispod opsesije krije se osećanje koje se ne prepoznaje. A ono opet ukazuje šta nam je zapravo potrebno, odnosno šta nam je činiti.
SNOVI: Seks u snovima
Snovi u kojima se pojavljuje seks mogu imati mnogo značenja i ne uvek doslovnih, i najčešće nisu o spoljnim odnosima, već o unutrašnjim procesima. Seksualni čin u snu često simbolizuje sjedinjenje suprotstavljenih delova ličnosti, integraciju nesvesnog i svesnog, muškog i ženskog principa (Anima i Animus), ili proces individuacije. San može putem seksualnog čina da prikazuje... Continue Reading →
SNOVI: Zašto imamo noćne more
Većina nas bar jednom u životu probudila se uznemirena, uz ubrzan puls, iz sna koji nas je duboko uzdrmao. Imali smo košmar, noćnu moru. Ali šta ako ti snovi nisu tu da nas uplaše, već da nas upozore? Karl Gustav Jung, švajcarski psihoanalitičar, verovao je da snovi, pa čak i oni najstrašniji, nisu besmislene slike,... Continue Reading →
SUSRET DVE SILE: agresivnost i seksualnost
U psihologiji, agresivna i seksualna energija se ne posmatraju samo kao impulsi, već kao osnovne pokretačke sile ljudskog bića. Njihovo ispoljavanje, potiskivanje ili preusmeravanje oblikuju ne samo unutrašnji svet osobe, već i obrasce odnosa s drugima. Ove energije potiču iz najdubljih slojeva psihe, iz Id-a, a njihova obrada, regulacija i integracija odvijaju se u susretu... Continue Reading →
ARHETIP PUSTINJE: putovanje kroz unutrašnju prazninu
Arhetipi su univerzalne slike koji se nalaze u kolektivnom nesvesnom. To su prastare matrice koje se izražavaju kroz mitove, snove, bajke, umetnost, ali i kroz naš lični psihološki život. Arhetipi nisu konkretne slike, već potencijali za iskustvo i izražavanje. Oni dobijaju svoj oblik kroz kulturu i individualnu psiho-duhovnu dinamiku. Pustinju prepoznajemo kao jedan od tih... Continue Reading →
ODNOSI: dijabolično (ne)poverenje
Ne više tako često, ali i dalje se susretnem sa pitanjem: “Zar svi naši problemi vuku korene iz detinjstva?” Pa manje više da, ali ne samo problemi, nego i razne privilegije, talenti, veštine, koješta drugo što nas je oblikovalo. Uostalom, iz nekih ranih povreda, pa i trauma ljudi odaberu kasnije profesije, požele dublje da razumeju... Continue Reading →
POTISKIVANJE: kako da ga primetimo
Mehanizme odbrane imamo svi, jer su sastavni deo našeg psihološkog funkcionisanja. Prvi ih je opisao Sigmund Frojd 1874. godine identifikujući ih kao strategije koje upotrebljavamo da bismo se zaštitili od neprijatnosti, anksioznosti i bola. Naš um razvija mehanizme odbrane kako bi se lakše nosio sa preprekama i problemima na koje nailazimo u životu kao jedinke... Continue Reading →
EGO: srednji put
Svaka promena ima svoju cenu, odnosno moramo nečega da se odreknemo. Dakle, zahteva da prepoznajemo svoje izbore i da kročimo u vlastitiu moć odlučivanja. Za izgradnju kohezivnog selfa, potrebno je razumevanje optimalne kontrole. Osećaj bespomoćnosti se javlja kada ne prepoznajemo unutrašnju moć, niti vidimo izbore koji nam stoje na raspolaganju. A uvek možemo da biramo... Continue Reading →
RAD NA SENCI: šta je to?
Rad na senci je proces suočavanja s nesvesnim delovima sebe, često poznatim kao "Senka". Ovi delovi naše psihe obuhvataju aspekte ličnosti koje smo potisnuli ili odbacili, jer ih smatramo neprihvatljivima, neuglednima ili mračnima. Karl Jung, švajcarski psiholog, popularizovao je koncept Senke, verujući da integracija tih skrivenih delova može doprineti našem osećaju veće celovitosti i ličnog... Continue Reading →